Ognjan– autor vodiča

Ognjan
Ognjan– autor vodiča

Zdravlje

Samo ime ovog parka govori da je ispunjen borovom šumom. Kako se nalazi na uzvišenju koje se diže iz centra Sokobanje, tu struji drugačiji vazduh. Zbog toga je i preko puta ovog parka 1977. godine izgrađena Specijalna Bolnica Sokobanja za lečenje nespecifičnih plućnih oboljenja. Raznolika šuma, prožeta zimzelenim vrstama drveća na koju se spušta ruža vetrova sa Ozrena i Rtnja, uz veliku koncentraciju negativnih jona i veoma blagi uticaja radona, daju neverovatan isceljujući efekat. Park "Borići" je udaljen 5 minuta pešačenja od smeštaja.
Парк ,,Борићи”
Branka Radičevića
Samo ime ovog parka govori da je ispunjen borovom šumom. Kako se nalazi na uzvišenju koje se diže iz centra Sokobanje, tu struji drugačiji vazduh. Zbog toga je i preko puta ovog parka 1977. godine izgrađena Specijalna Bolnica Sokobanja za lečenje nespecifičnih plućnih oboljenja. Raznolika šuma, prožeta zimzelenim vrstama drveća na koju se spušta ruža vetrova sa Ozrena i Rtnja, uz veliku koncentraciju negativnih jona i veoma blagi uticaja radona, daju neverovatan isceljujući efekat. Park "Borići" je udaljen 5 minuta pešačenja od smeštaja.

Razgledanje znamenitosti

Izletište „Ozren“ udaljeno je oko 5 km od centra Sokobanje. Do Ozrena se stiže asfaltnim putem. Obuhvata veliki park u okviru koga se nalaze sportski tereni, dečije igralište i veštačko jezerce, restoran, vodeni slap Mala Ripaljka i uređen piknik prostor.   U blizini je i Ripaljka, najviši vodopad u Srbiji (ukupna visina 40m), koja je proglašena prvim srpskim spomenikom prirode, 1949. god.
Ozren, Sokobanja
Izletište „Ozren“ udaljeno je oko 5 km od centra Sokobanje. Do Ozrena se stiže asfaltnim putem. Obuhvata veliki park u okviru koga se nalaze sportski tereni, dečije igralište i veštačko jezerce, restoran, vodeni slap Mala Ripaljka i uređen piknik prostor.   U blizini je i Ripaljka, najviši vodopad u Srbiji (ukupna visina 40m), koja je proglašena prvim srpskim spomenikom prirode, 1949. god.
Jedno od najpopularnijih izletišta  u Sokobanji je Lepterija. Do Lepterije se može stići na više načina. Kolima se krene prema Ozrenu i na putu postoji tabla koja označava skretanje do Lepterije. Put je asvaltiran, ali je uzan i treba biti oprezan pri vožnji. Ovim putem može da se dođe i pešice do Lepterija, sem jednog kraćeg uspona kod restorana „Vidikovac“, put nije tako zahtevan za pešake. Moguće je doći i preko parka Banjica, preko mosta na Moravici, ali isključivo pešice. Na  samom ulazu u Lepteriju odvaja se makadam put za restoran „Pećina“. Na Lepteriji postoji kamp naselje Narodne Banke, restoran sa sobama za smeštaj i jedna lepo uređena vila. Restoran je otvorenog tipa. U šumici pored restorana ima dosta stolova i klupa pogodnih za celodnevni piknik veće grupe ljudi. Odmah pored je lepo uređen bistar izvor sa vrlo hladnom vodom. U reci Moravici, baš u neposrednoj blizini izvora, imate odlično mesto za kupanje. Ako pređete preko mosta, doći će te do Bogorodičine stene, a desno od mosta vodi staza do pećine u kojoj se na svaki Veliki Petak pojavljuje jako vrelo bele vode, koja posle nekoliko dana nestana.
Lepterija
218
Jedno od najpopularnijih izletišta  u Sokobanji je Lepterija. Do Lepterije se može stići na više načina. Kolima se krene prema Ozrenu i na putu postoji tabla koja označava skretanje do Lepterije. Put je asvaltiran, ali je uzan i treba biti oprezan pri vožnji. Ovim putem može da se dođe i pešice do Lepterija, sem jednog kraćeg uspona kod restorana „Vidikovac“, put nije tako zahtevan za pešake. Moguće je doći i preko parka Banjica, preko mosta na Moravici, ali isključivo pešice. Na  samom ulazu u Lepteriju odvaja se makadam put za restoran „Pećina“. Na Lepteriji postoji kamp naselje Narodne Banke, restoran sa sobama za smeštaj i jedna lepo uređena vila. Restoran je otvorenog tipa. U šumici pored restorana ima dosta stolova i klupa pogodnih za celodnevni piknik veće grupe ljudi. Odmah pored je lepo uređen bistar izvor sa vrlo hladnom vodom. U reci Moravici, baš u neposrednoj blizini izvora, imate odlično mesto za kupanje. Ako pređete preko mosta, doći će te do Bogorodičine stene, a desno od mosta vodi staza do pećine u kojoj se na svaki Veliki Petak pojavljuje jako vrelo bele vode, koja posle nekoliko dana nestana.
Do Sokograda se stiže, stazom uzvodno, od Lepterije. Postoji dobro označen putokaz. Na putu prema Sokogradu, sa desne strana, nalazi se pećina Hajduk Veljka. Ako pratite obeleženi putokaz, proći će te pored nekoliko uređenih mesta za loženje vatre, pođete uz uspon i doćiće te do prve kule „Stražare“ koja vam nagoveštava ulazak u grad. Na osnovu iskopina (nađeni su rimski fenjer deo oklopa, deo mača,), a i preme arhitekturi, grad je najverovatnije podigao Justinijan, kao zaštitu od najezde varvarskih plemena. Grad je postavljen na steni koja se uzdiže oko sto metara izna reke Moravice, sa svih strana, sem sa jugo-zapadne, štite ga visoke srme stene i verovatno teško je bio osvojiv. Pretpostavlja se da su stanovnici grada mogli da pregrađuju reku, verovatno kožama, a za to postoje tragovi i tako u slučaju opsade obezbeđivali vodu za piće. I sada mogu iz kanjona Moravice da se vide stepenice, koje su vodile do grada. U samom gradu postoji “Podrum“ kako ga meštani zovu. Kada se uđe unutra vidi se da je imao dva nivoa. Tačna namena mu se ne zna sobzirom da je Sokograd rušen od strane raznih osvajača i renoviran više pura. Zadnji ga je rušio Musa Kesedžija 1413 godine. Te godine je osvojio i Vrmdžu i Bolvan. Kada se popnete na Sokograd uživaće te u izvanrednom vidiku. Ako ste sa decom treba biti obazriv, ima dosta mesta koja su sa jedne strane vertikalno odsečena više desetine metara. Postoji nekoliko kula sa osmatračnicama, postoji glavna kula, koja je na najvišem mestu, a nije nemoguće da iznad vas ugledate orla koji traži plen.
Soko Grad
Do Sokograda se stiže, stazom uzvodno, od Lepterije. Postoji dobro označen putokaz. Na putu prema Sokogradu, sa desne strana, nalazi se pećina Hajduk Veljka. Ako pratite obeleženi putokaz, proći će te pored nekoliko uređenih mesta za loženje vatre, pođete uz uspon i doćiće te do prve kule „Stražare“ koja vam nagoveštava ulazak u grad. Na osnovu iskopina (nađeni su rimski fenjer deo oklopa, deo mača,), a i preme arhitekturi, grad je najverovatnije podigao Justinijan, kao zaštitu od najezde varvarskih plemena. Grad je postavljen na steni koja se uzdiže oko sto metara izna reke Moravice, sa svih strana, sem sa jugo-zapadne, štite ga visoke srme stene i verovatno teško je bio osvojiv. Pretpostavlja se da su stanovnici grada mogli da pregrađuju reku, verovatno kožama, a za to postoje tragovi i tako u slučaju opsade obezbeđivali vodu za piće. I sada mogu iz kanjona Moravice da se vide stepenice, koje su vodile do grada. U samom gradu postoji “Podrum“ kako ga meštani zovu. Kada se uđe unutra vidi se da je imao dva nivoa. Tačna namena mu se ne zna sobzirom da je Sokograd rušen od strane raznih osvajača i renoviran više pura. Zadnji ga je rušio Musa Kesedžija 1413 godine. Te godine je osvojio i Vrmdžu i Bolvan. Kada se popnete na Sokograd uživaće te u izvanrednom vidiku. Ako ste sa decom treba biti obazriv, ima dosta mesta koja su sa jedne strane vertikalno odsečena više desetine metara. Postoji nekoliko kula sa osmatračnicama, postoji glavna kula, koja je na najvišem mestu, a nije nemoguće da iznad vas ugledate orla koji traži plen.
Na putu od Aleksinca prema Sokobanji nalazi se veštačka akumulacija Bovansko jezero. Dugačko je oko osam kilometara sa najvećom dubinom, ispred brane, oko sedamdeset metara. Udaljeno je oko sedam kilometara od Sokobanje. Tokom cele godine pogodno je za ribolov.
Bovansko Jezero
Na putu od Aleksinca prema Sokobanji nalazi se veštačka akumulacija Bovansko jezero. Dugačko je oko osam kilometara sa najvećom dubinom, ispred brane, oko sedamdeset metara. Udaljeno je oko sedam kilometara od Sokobanje. Tokom cele godine pogodno je za ribolov.
Oštra čuka je jedan od vrhova na planini Devici. Visok je 1070. metara i sobzirom da ja vrlo karakterističnog izgleda vidi se iz bliže i dalje okoline Sokobanje. Vrh Oštre čuke je kamenit i dosta asocira na skijašku skakaonicu. Sa južne, istočne i zapadne strane je strmo odsečen, a sa severne strane, gde je jedino i moguć uspon,  je kos pod dosta blažim nagibom. Sama tačka vrha, nije velike površine i podseća na „kameno gnezdo“. Na jugu se vidi sve do Suve Planine, a moguće je videti i niški aerodrom. Na severu se vidi planina Beljanica, Veliki i Mali Malinik. Istočna strana je zaklonjena  planinskim platoom Device( 1200 metara). Sa zapadne strane se vidi Veliki i Mali Jastrebac.
Ostra Cuka
Oštra čuka je jedan od vrhova na planini Devici. Visok je 1070. metara i sobzirom da ja vrlo karakterističnog izgleda vidi se iz bliže i dalje okoline Sokobanje. Vrh Oštre čuke je kamenit i dosta asocira na skijašku skakaonicu. Sa južne, istočne i zapadne strane je strmo odsečen, a sa severne strane, gde je jedino i moguć uspon,  je kos pod dosta blažim nagibom. Sama tačka vrha, nije velike površine i podseća na „kameno gnezdo“. Na jugu se vidi sve do Suve Planine, a moguće je videti i niški aerodrom. Na severu se vidi planina Beljanica, Veliki i Mali Malinik. Istočna strana je zaklonjena  planinskim platoom Device( 1200 metara). Sa zapadne strane se vidi Veliki i Mali Jastrebac.